Ravna Gora je visoravan koja se prostire na zapadnim i jugozapadnim obroncima planine Suvobor. Predstavlja zaravnjen prostor, obrastao prilično bujnim livadama i pašnjacima, bogat stanovnicima životinjskog sveta.

Većim delom se sastoji od serpentina a manjim od krečnjaka. Predstavlja zaravnjen prostor, obrastao prilično bujnim livadama i pašnjacima. Njegovi ivični delovi su duboko disecirani suvim dolinama i obrasli gustim šumama, pretežno bukovim. Zbog ovih osobina Ravna gora je u prošlosti veoma pogodovala stočarstvu, pa je do 1941. na njoj bilo oko 120 koliba. Najviše ih je bilo u prostoru zvanom Vežinac; preko 50 i pripadale su većim delom stanovnicima Koštunića. Van Vežinca kolibe su podizane i na severnoj i severoistočnoj ivici Ravne gore. U ovom delu do 1984. godine ostalo je samo 5 koliba. U ovo doba, na lepoj zaravni, u blizini Damjanovog kamena izgrađena je šumska kuća, koja je vremenom postala vlasništvo lovačkog društva.

ravna-gora

Duboko u dolini, severno od Damjanovog kamena i u vrhu te doline nalazi se Mokra pećina koja je važna osobenost Ravne gore. Pećina je usečena u strmu krečnjačku stenu. Ulaz u pećinu je širok oko 15 metara a tavanica na ulazu je visoka 4,5 metara. Na tavanici iznad ulaza nalaze se tri manja otvora. Iz pećine izbija snažan potok, po kojem je pećina i dobila ime. Oko 200 metara nizvodno a levo od potoka, dva metra od obale izbija iz krečnjačke stene jak izvor u nivou vodotoka.

Maja 1992. otkriven je spomenik Draži Mihailoviću. Izgrađen je u bronzi, autor je čuveni vajar Dragan Nikolić iz Beograda. Potom je 1998. godine izgrađena crkva Svetog Đorđa naspram spomenika.